Gospodine Cuneyt Birol, dobrodošli na web stranicu Diskusara ,Hrvatske udruge ljubitelja diskusa. Možete li se predstaviti Diskusarima?
Rođen sam u Ankari ,Turska 1957.
Akvaristikom se bavim nešto više od 45 godina,a od toga 30 godina sam držao diskuse.
Jedan sam od osnivača Turske udruge diskusara i predsjednik udruge od osnivanja do danas.
Također sam administrator najveće diskus grupe na facebooku koja broji više od 12000 članova.
Završio sam tečaj za suca u Discus Club (Singapur) za ocjenjivanje diskusa 2009.g i postao jedan od sudaca koji imaju certifikat tog kluba.
Od tada sam sudio na više od 25 različitih izložbi diskusa širom svijeta.
Također sam dao svoj doprinos na drugom i trećem kongresu Diskusara kojeg je organizirala Napoli Aquatica 2011. i 2013.g.Također sam nazočio i Diskus Kongresu u Poljskoj.
Održavao sam i predavanja o diskusima u nekoliko različitih zemalja i počeo održavati tečajeve za suce skupa sa Jeffrey Tan-om.
Pored držanja diskusa veliki sam kolekcionar školjaka i slika na kojima se nalaze ribe.
Također volim držati pse i sudjelujem kao sudac na nekoliko natjecanja koja se održavaju u Turskoj.
Imam dva sina i na njih sam veoma ponosan.
Možemo Vas vidjeti na skoro svim većim izložbama kao jednog od glavnih sudaca. Koja izložba je najveća na kojoj ste sudjelovali?
Teško je odabrati jednu izložbu.Duisburg je bio najveća diskus izložba u globalu,ali se više ne održava.Po mom mišljenju Napoli Aquatica i Aquarama su najveće profesionalno organizirane izložbe.
Ako pogledamo izložbe koje organiziraju udruge, svakako bi izdvojio Nordic (Švedska) i BIDKA Engleska) oni organiziraju najbolje izložbe.
Što su najvažnije stvari u organizaciji jedne izložbe?
Nekoliko je bitnih čimbenika za organizaciju izložbe.
Ja mislim da je financijska organizacija najbitnija. Ako nemate dosta izvora novca ili sponzora,tada nema izložbe.
Pronaći dobre sponzore je gotovo najvažnije.
Druga važna stavka je uz dobru financijsku potporu imati i dobar tim ljudi .Kada se izložba sprema,kvalificirano osoblje se uvijek pobrine da sve glatko prođe.Ako ste mišljenja da nemate dosta takvog osoblja,ne bi se trebali upuštati u organiziranje izložbe.Posebno trebate imati 2-3 osobe koje imaju veliko znanje u pripremi vode,higijeni i pravilima izložbe,kategorijama diskusa i znalca koji će znati prepoznati koja je zdrava,a koja bolesna riba.
Ako pak organizirate međunarodnu izložbu morate imati osoblja koje barata stranim jezicima i koje može komunicirati te,pomoći i objasniti posjetiteljima.
Da bi izložba uspjela strategija izložbe se planira unaprijed.Da bi privukli posjetitelje na izložbu bitna je reklama i objavljivanje čak i godinu dana prije početka iste.Za reklamu izložbe velika važnost se pridaje web stranicama i internetu,isto tako i posterima po pet shopovima i klubovima.Također se treba provjeriti da ne postoji još neki događaj sličan ovome u isto vrijeme.Vremenski uvijeti u vrijeme održavanja događaja također određuju broj posjetitelja,zato je najbolje odabrati vrijeme kada su optimalni vremenski uvijeti.Mjesto se također mora uzeti u obzir kod planiranja izložbe.Mjesto bi trebalo biti dostupno i za osobni i za javni prijevoz,blizu aerodroma,željezničke stanice ako je moguće da ne bude daleko od hotela u kojem se smještaju posjetitelji.
Izvori vode i struje kao i osiguranje mjesta se isto treba uzeti u obzir.Problem sa strujom može uzrokovati veliki problem i pretvoriti izložbu u katastrofu.
Još se i nekoliko drugih činjenica treba uzeti u obzir i razmisliti o njima,ali ako i njih uvrstimo u ovaj intervju ,on će se pretvoriti u knjigu.
Kada izlagači donose ribe na izložbu koji su vaši savjeti (Kako da pripreme ribu za izložbu)?
Ustvari priprema ribe za izložbu treba početi nekoliko mjeseci prije same izložbe.Neki uzgajivači i hobisti u Aziji odaberu ribu dok je svega nekoliko cm i s punom pažnjom se brinu o njoj.
Odabire se riba koja mora biti dobrog zdravlja.Večina ljudi čisti ribe od crvi.Ribe se čiste od vanjskih i unutarnjih parazita i moraju biti u vrhunskoj kondiciji za izložbu.
Riba se izdvaja iz zajedničkog (oglednog) akvarija i stavlja se u akvarij sličan onima na izložbama (mrijesni akvarij je jako dobar za tu svrhu)tako će riba steći naviku da bude sama i da ne bude preplašena kada se prebace na izložbu.
Ovaj „pripremni akvarij“ treba biti postavljen na mjesto na kojem se ljudi najviše kreće i da steknu naviku na posjetitelje.Jason Wu koji je posebno uspješan na izložbama,ribe odvaja u akvarij koji se nalazi na podu dnevne sobe gdje drži sve ribe koje nosi na izložbe.On posjeduje tri mačke koje pokušavaju uhvatiti ribe cijelo vrijeme.Ribe se naviknu na događanje ispred stakla i kao takve nemaju problema sa posjetiteljima za vrijeme trajanja izložbe.
Ribe se moraju hraniti sa malom količinom svaki puta kada se približite akvariju tako će ribe steći dojam da svaki puta kada se netko približi akvariju ih čeka jelo. Tako se vaše ribe neće bojati,što je jako bitno za izložbu. Morate izlagati ribe buci,jakom svjetlu,blicevima fotoaparata s vremena na vrijeme da bi se i na to naviknule,što ih na izložbi svakako očekuje.
Također bi trebali raditi česte izmjene vode različitih parametara kao temperature,tvrdoće,ph kako bi se ribe i na to naviknule.Ovo sve će pomoći da se riba prilagodi lakše i brže uvijetima u izložbenom akvariju.
Dobar je početak saznati parametre vode koja će biti na izložbi,barem mjesec dana prije početka izložbe,tako da možete postepeno kod kuće prilagođavati ribu na parametre,to se pokazalo jako bitno na izloži NADA u Teksasu gdje je ph bio oko 8,5.
Preporučam da se s hranjenjem prestane barem jedan dan prije transporta na izložbu.
Znam da neki uzgajivači prestaju hraniti ribe tri dana prije transporta. To pomaže da se prilikom transporta ne zagadi voda i u izložbenom akvariju nema fecesa,a pored toga ribe budu gladne i dolaze na prednje staklo u potrazi za hranom.
Ribe možete nositi u najlonskim vrećicama punjene kisikom ako put ne traje dugo.U vrećicama koristite mješavinu vode iz akvarija i friške vode koja je kondicionirana.Većina uzgajivača stavlja i sredstva za smirivanje ribe,kako bi smanjili intenzitet disanja,a neki stavljaju i antibiotike kako bi izbjegli veće štete koje se mogu dogoditi prilikom transporta.Prilikom transporta također vodite računa kakvi su vremenski uvijeti. Pokušajte stići što brže na izložbu,kako bi što prije počela prilagodba.Raniji dolazak daje više vremenea da se riba privikne na nove uvijete izložbenog akvarijai bolje će se prezentirati na ocjenjivanju.Uzmite si vremena kako bi ribu što prije aklimatizirali.Što sporije dodajete vodu iz izložbenog akvarija u vrećicu,proces aklimatizacije je uspješniji.
Dobar način je da pokušate dodavati vodu sa tankim crijevom od zraka.Ako se usudite koristite vaše ruke umjesto mrežice kako bi ribu prebacili u izložbeni akvarij. Tu se minimaliziraju moguće ozlijede ribe. Budite veoma oprezni i ne upotrebljavajte opremu koju su drugi izlagači koristili kako bi izbjegli moguću zarazu.Pokušajte da voda ne prska po drugim akvarijima i pripazite da voda u kojoj su druge ribe ne dođe u doticaj sa vodom gdje se nalazi vaša riba. Pokazalo se kao dobro rješenje upotreba dezinfekcijskih sredstava za ruke,a isto tako ako se ista oprema koristi za više akvarija uroniti ju u jaku otopinu kalijevog permanganata. Prekrite vaš akvarij dobro i ne dopustite nikome da se brine o vašoj ribi i vodi u kojoj se nalazi vaša riba.
Kada se vratite sa izložbe stavite ribu u karantenu,koliko god duže možete,najmanje dva tjedna,prije prebacivanja ribe u zajednički akvarij.Kroz ovo vrijeme pratite ribu vrlo pomno i pažljivo i upotrijebite lijekove ukoliko postoji potreba za njima. Ovo je jako jako bitno.
Da li nam možete objasniti klasifikaciju diskusa prilikom ocjenjivanja ?
Na svim natjecanjima ribe su podijeljene prema fenotipu. Drugim riječima, ribe nisu podijeljene prema genetskim osobinama , nego prema fizičkim osobinama boji i uzorku šara . Broj kategorija po kojoj su podijeljene ribe ovisi o organizatoru i o broju prijavljenih riba za natjecanje. Ukoliko imate prijavljenih 50 riba za natjecanje, nema svrhe da imate deset različitih kategorija. Ako imate previše kategorija, to znači da će u nekim kategorijama automatski ribe pobjeđivati. Po mojem mišljenju ako želite imati određenu kategoriju treba biti najmanje pet riba koje ulaze u ocjenjivanje.
Na primjer : imate 4 plave i 3 crvene ribe u natjecanju.
U tom slučaju kategorije : Plava i Crvena nema smisla. Umjesto dvije grupe trebali bi imati kategoriju koja pokriva Plavu i Crvenu .
Tijekom prvog Diskus kongresa u Napoli Aquatica 2010 dogovorene su sljedeće kategorije koje je predložio gospodin Heiko Bleher. Kategorije su bile posložene sljedećim redoslijedom :
Divlji oblici :
- HECKEL;
- BROWN;
- BLUE;
- GREEN.
Hybridni oblici :
- STRIPED TURQUOISE;
- SOLID BLUE;
- RED;
- YELLOW;
- PATTERN FINE;
- PATTERN COARSE;
- SPOTTED;
- ALBINO (solid ili sa uzorkom);
- UNCLASSIFIABLE.U većini današnjih izložba se pokušavaju primjeniti ove kategorije prilikom natjecanja diskusa, naravno uz preinake po potrebu za svako natjecanje. Primjer : u većini slučajeva nema potrebe za četiri kategorije divljih oblika, zbog malog broja prijavljenih divljih riba.
Ova klasifikacija se pokazala nedovoljna na nekim natjecanjima. Primjeri je natjecanje u Aziji , gdje Pidgeon blood čini vrlo bitnu mutaciju. Prema ovakvoj klasifikaciji Pidgeon blood, ribe Pattern fine snake skin i Pattern Turquise moraju biti u istoj skupini, a ribe su potpuno različite i vizualni i genetički.
Za natjecanje sa malim brojem prijavljenih riba, recimo do 70 jedinki, preporučam sljedeću kategorizaciju :
- Solids
- Stripped
- Spotted
- Patterned
- Unclassifiables
- Wilds
Ovakva kategorizacija je dovoljna za malo do srednje natjecanje.
U nekim zemljama postoje pretjerivanja sa brojem klasifikacija kao naprimjer Singapur u kojima imaju do 13 kategorija. Dok sa druge strane neke zemlje imaju pre pojednostavljeno.
Primjer je Belgija koja ima samo tri kategorije : Classic Hybrid, Modern Hybrid i Wild .
Opće pravilo za ribe koje se natječu je to da riba mora biti zrela i odrasla , nikako mlada riba. Međutim , u zadnje vrijeme u Singapuru i Maleziji postoji klasa za mlade ribe, kako bi se potaklo na što bolje podizanje mladih riba. U Engleskoj i Švedskoj postoji klasa ‘’ Izazov ‘’ kao dodatno natjecanje.
U klasi ‘’Izazov’’ 5-6 različitih hobista daju 6-8 mladih riba, iz istog legla. I oni pokušavaju uzgojiti ribe da budu što veće, što bolji oblik i boju u periodu od 6 mjeseci.
Što je važno u ocjenjivanju riba ?
Objasniti kako se ribe ocjenjuju je vrlo složeno. Mislim da je to nemoguće objasniti u detalje u intervju. No ipak ću pokušati ugrubo objasniti , kako bi ljudi što bolje shvatili što mi suci radimo .
Prilikom ocjenjivanja tražimo diskusa koji izgleda savršeno. Taj cilj je obično vrlo teško ili gotovo nemoguće dostići. Na ribi uvijek postoji nekakav nedostatak. Gledajući u te nedostatke, one nam pomažu kako bi odvojili ribu koja će biti pobjednik. No naš cilj je uvijek odabrati najzdraviju, najživlju i najljepšu ribu.
Sveukupno gledajući riba mora izgledati okruglo kao disk , kao što joj i samo ime govori. Leđna i analna peraja se moraju uklopiti u cjelokupni oblik kako bi riba bila što okruglija. Glava bi trebala imati lijepu krivulju kako bi se uklopila sa krivuljom peraja.
Peraje / Rep
Savršenstvo cjelokupnih proporcija peraja je jako važan kriterij prilikom ocjenjivanja.
Leđna peraja – Spinozni dio leđne peraje se mora uklopiti u krivulju glavnog dijela , te se mora spojiti sa mekanim dijelom leđne peraje
Analna peraja – mora imati iste osobine kao i leđna peraja , te zajedno činiti ribu što okruglijom
Repna peraja – mora imati ravne bodlje, mora biti široka i otvorena. Između leđne,analne i repne peraje mora biti što manje razmaka.
Trbušne peraje – moraju biti otvorene i iste duljine
Prsne peraje – moraju biti širom otvorene i istih proporcija
Nedostatke koje gledamo kod riba možemo podjeliti u dvije skupine : veliki nedostaci i mali nedostaci Veliki nedostatci podrazumjevaju ili diskvalifikaciju ribe ili oduzimanjem velikog broja bodova. Mali nedostaci na ribi uzrokuju oduzimanje bodova ali u manjoj mjeri nego kod velikih nedostataka.
Veliki nedostaci su : bolest, problem kod plivanja, deformirano tijelo, loše oblikovane peraje, deformirane peraje, nejednake peraje, nejednake oči, problem sa škrgama.
Mali nedostatci su : crvene nosnice, zamućena rožnica, pojačivači boja, oštećenje na tijelu ribe .
Što suci gledaju na ribi da bi dali ocjenu?
Imamo sudačke kriterije kako bi što objektivnije dali ocjenu ribi koju ocjenjujemo. Ako se uistinu držimo sudačkih kriterija i dajemo ocjene u skladu sa kriterijem, rijetko kada pogriješimo. Sudački kriteriji se mogu razlikovati od natjecanja do natjecanja ali u globalu se uvijek držimo sljedećeg :
Ukupni dojam
Ukupni dojam se odnosi na prvi pogled na ribu. Riba mora izgledati zdravo, aktivno, mora biti proporcionalna, atraktivnih boja, uzoraka šara i posebnosti ukoliko se radi o ribi koja se natječe u kategoriji ” Unclassifiables’’.
Veličina tijela
Veličina tijela je vrlo važan čimbenik u većini natjecanja. Većina natjecanja je postavila minimalnu veličinu tijela ribe koja se mogu natjecati. Uobičajeno je minimalno 10cm. Ovaj kriterij nije zahtjevan iz razloga što imamo skalu za mjerenje .
Ukupne proporcije
Ukupne proporcije se odnose na veličinu tijela, dijela glave i svih peraja koje moraju biti su savršenoj ravnoteži. Taj kriterij je subjektivan. Bodlje na leđnoj peraji moraju biti ravne i širom otvorene.
Glava / Škrge / Ljuska
Glava mora biti ljepo zakrivljena i proporcionalna sa oblikom tijela, obje strane škržnih poklopaca moraju pokrivati škrge u potpunosti, ljuske moraju biti u pravilnom smjeru. Svaki pomak ljuska se smatra greškom .
Oči
Oči na diskusu moraju biti u proporcijama sa tijelom i proporcionalne u odnosu na dob ribe. Na oku se vidi da li riba normalno raste ili je u jednom trenu prestala rasti. Ocjena oka je 8% ukupne ocijene.
Boja očiju je vječita rasprava. Neka natjecanja u Europi naglašavaju da je crvena boja očiju najbitnija , ali dosta ljudi se ne slaže u tome. Kriterij na izložbi u Duisburgu ne govore da riba mora imati crveno oko, osim u kategoriji Wild gdje Heckel mora imati crne oči. Međutim, prema mišljenju većine uzgajivača i sudaca crveno oko još uvijek odražava ljepotu ribe. Boja očiju kod diskusa može biti : crvene, žute / naranđaste, sive , itd.. Ocjenjivanje ovog kriterija trebala bi se temeljiti na veličini oka u razmjeru sa tijelom, svjetlini oka , savršenim okruglim očima.
Oznake na tijelu
Oznake na tijelu znači uzorak oznaka na tijelu ribe. Tijelo u kategoriji ”Solid ” znači kolika je pokrivenost bojom s obzirom u kojoj je kategoriji. U ”Solid” kategoriji nebi smjelo biti šara ili crtica na perajama, glavi ili tijelu ribe. U kategorijama koje podrazumjevaju šare ili drugačije oznake kriterij je podijeljen u : Atraktivnost uzorka i Jedoobraznost uzorka.
Boja
Boja se odnosi na boju i uzorak baze na ribi. Na ribi postoje dva sloja , primarna boja koja je temelnja boja. Boja šara na tijelu se zove sekundarna boja.
Na primjeru crvenog tirkiza , crvena boja predstavlja osnovnu boju ribe, a plava / zelena predstavlaj prugasti uzorak. Ovaj kriterij obuhvača : svjetlinu, intenzitet i kontrast između primarne i sekundarne boje na ribi.
Koliki je minimalni broj sudaca i zašto ?
Suci su ljudska bića i svi imaju osobne stavove. Na primjer meni je najdraža riba ” Red Turquoise”. Isto tako nisam nikada upoznao suca koji osobno preferira ” Pidgeon Blood”. Najbolji primjer je što ljudi kažu ” Nisam nikada vidio da je Pidgeon Blood” izabran za Grand Champion-a ( najljepša riba izložbe ).
Prilikom držanja tečajeva za suca , imenovao sam ovaj fenomen kao ” Subjectivity Factor”. Kada ocjenjujemo ribu moramo pokušati eliminirati ovaj fenomen što više možemo. A možemo ga eliminirati na dva načina. Jedan način je imati standardizirane kriterije, a drugi je imati što veći broj sudaca.
Za mene osobno minimalni broj sudaca je tri. Imati neparan broj sudaca je neophodno u trenutku kada se glasa za Grand Champion ribu. Odabir sudaca je također vrlo važan. Ukoliko imate suca koji nameće svoje mišljenje ostalim sucima, takvog treba izbjegavati kod odabira. Suci koji su u odnosu sa natjecateljima također ga treba izbjegavati. Mislim da ne treba napominjati da sudac nikada ne bi smio ocjenjivati svoju ribu .
Kada se prikupe sve ocjene od sudaca, kako se odluči o konačnoj ocijeni i o pobjedniku?
Prilikom ocjenjivanja svaki sudac daje odvojene ocjene svakoj ribi. Nakon ocjenjivanja organizator prikuplja rezultate i zbraja ocijene kako bi se dobili
odluku koja riba je zaslužila pobjedu.pobjednici u pojedinim grupama. Ponekad se dogodi situacija u kojoj dvije ribe imaju isti broj bodova. Tada se svi suci okupljaju i zajednički donose
Za odabir Grand Championa je uobičajeno da suci glasaju o pobjedniku između riba koje su pobjedile u svojim grupama. Ukoliko se desi situacija da dođe do jednakih broja glasova, tada se opet okupljaju suci i zajednički odlučuju o pobjedniku. Drugi način je da se uzmu bodovi iz ocjenjivanja i riba koja ima najveći broj bodava se proglašava Grand Champion-om.
Koji je uzgajivač ili hobist osvojio najviše nagrada u kategoriji divljih i hibrida?
U kategoriji divljih diskusa nije lako izdvojiti samo jedno ime ali mogu vrlo lako reći da ribe koje izvozi Hudson Crizanto , HEK Discus u zadnje vrijeme osvajaju najviše nagrada na gotovo svim natjecanjima.
U kategoriji hibridnih diskusa mogu reći da dominira Malezija. Iako se znaju pojaviti na natjecanjima pod različitim imenima IP Discus ,Tony-Jeffrey Tan i Ricky Lim gotovo uvijek su pobjednici u većini natjecanja.
Na koji ste projekt najponosniji?
U stvari imam dva projekta koja su još u začetku na koja ću biti ponosan kada budu gotovi.
Prvi je Svjetska Diskus Federacija ( WDF ) .To je projekt na kojem radim nešto više od godinu dana zajedno sa Jeffrey Tanom. Još uvijek ga nismo službeno najavili ( WDF ) jer još radim na statutu i strukturi. To nije lagani proces i zahtijeva vrijeme. Diskus klubovi iz različitih zemalja te organizatori izložbi su naši osnivački članovi, većina klubova je odlučila biti dio federacije. Međutim postoje različiti tipovi članstva koji će nam pomoći upisati ljude iz zemalja koje nisu članovi kluba ili organizacije. WDF će raditi na uspostavljanju standarda za diskus varijetete, na standardiziranju pravila i klasificiranju diskus prvenstva kao i na edukaciji za ozbiljne hobiste ( diskusare ) i suce na izložbama U stvari do sada smo organizirali dva međunarodna tečaja za suce, jedan u Maleziji i jedan u Španjolskoj. Uskoro ćete još čuti o WDF.
Drugi projekt je web stranica www.discuspedia.com. To će biti stranica na kojoj će se moći dobiti različite informacije o diskusima.To je program sličan Wikipediji stoga će svatko tko želi doprinjeti biti u mogućnosti dodati informacije koje želi.Okosnica stranice je spremna i već je online.Moj cilj je sakupiti sve moguće informacije o našem hobiju pod jednim krovom. Jednom kada bude gotov to će biti glavni izvor informacija o diskusima.
Po vašem mišljenu koja je trenutno najveća svjetska izložba diskusa?
Svjetsko Diskus prvenstvo u Duisburgu bila je neosporivo najveća i najbolja izložba.Žalosno je da se više ne održava.U ovom trenutku ima par izložbi koje se natječu da postanu najveće diskus izložbe.Za mene najveći kandidat je NapoliAquatica.Nordic Discus Show dolazi odmah poslije.Međutim,European Discus Championship koje se održava u Dortmundu isto tako ima veliki potencijal da na duge staze postane najveća diskus izložba zbog svoje lokacije i organizacije.
Imate li kakvih planova u budućnosti baziranih na diskusima, možda neka knjiga?
U stvari projekti poput WDF i discuspedia su projekti koji će se u budućnosti definitivno širiti.
Pisanje knjige je nešto što imam na umu . Već prikupljam bilješke i zapisujem što god mi padne na pamet a što može biti interesantno za knjigu. Vrijeme će pokazati.
Hvala vam što ste prihvatili sudjelovanje u intervjuu, nastavite sa dobrim radom. Bili bi smo počašćeni kada bi prihvatili počasno članstvo u Diskusarima.
Članstvo u Diskusarima je čast za mene. Hvala još jednom
Intervju vodio: Mario Bogdan
Obradili i uredili: Filip Zebec, Igor Matahlija, Mario Bogdan i Držislav Krasić
Izvor fotografija facebook