Gospodine Bleher, dobro došli na web stranice prve hrvatske Udruge ljubitelja diskusa. 
Možete li nam se ukratko predstaviti?
Mislim da bi onima koji još nisu čuli za mene, umjesto da sada ovdje pišem nekoliko stranica, bilo bolje samo posjetiti moju web stranicu na adresi www.aquapress-bleher.com i pročitati moju biografiju. Također, možete upisati „Heiko Bleher“ u Google pretraživač pa potražiti informacije o meni, moje ime i prezime je jedinstveno.
Kako ste postali ono što ste sada? Odakle je došla ta ljubav i želja za istraživanjem?
Rođen sam s tim, moj djed (Adolf Kiel) me je sa svojom kćerkom (Amanda Flora Bleher) i mojom majkom odveo u Centralnu Afriku kad sam imao četiri godine, a sa sedam u Južnu Ameriku, gdje sam jednim dijelom odrastao u najdubljim dijelovima džungle, živeći sa Indijancima u učeći od njih skoro dvije godine.
Dosta pišete o rodu Symphysodon. Što nam možete reći o njemu, zašto je tako poseban i zašto je kralj akvarija?
Vrste iz roda Symphysodon su najveličanstvenije ribe za bilo koji akvarij, mirne su, ravne poput diska, mnogi (divlji) imaju prekrasne boje i, nakon što su ljudi saznali kako, jednostavne su za uzgoj. Također, imaju, kao niti jedna druga vrsta riba na svijetu, jedinstven način razmnožavanja; mlađ se nekoliko tjedana (mjesec) hrani mukusom koji za njih na površini svoje kože proizvode njihovi roditelji, poput majki koje proizvode mlijeko za novorođenčad…
Radi te posebnosti, i činjenice da su savršen ukras u svakom akvariju morali su postati „Kraljevi akvarijskih riba“, ili još bolje, „Kraljevi Amazone“, odakle originalno potiču.
Istraživali ste njihova prirodna staništa, na kojem području ima najviše Diskusa?
Jako je teško reći, ali općenito, pritoke centralne Amazone i okolna jezera (dakle, ne u glavnoj rijeci) su mjesta gdje ih ima najviše u prirodi. Prirodno vrlo bogata su mjesta koja sam otkrio i objavio, kao (ovim redom): Tocantins (smeđi diskusi); područje Alenquera (smeđe i plave vrste, crvene također), a to uključuje i područja jezera kao što su Cupeuá, Curuai, Curuá, itd.; područje Nhamundá region (smeđi, plavi, royal plavi, zmijska koža, i dr.) te Rio Nhamundá (heckel); Uatumã (smeđi, plavi, royal plavi), i Jatapú (heckel); Abacaxís and Marimari (heckel); Maués (smeđi, plavi, royal plavi), Rio Negro system (samo heckel diskusi s jednom iznimkom); Manacapuru područje (smeđi, plavi, royal plavi); i cijelo Purus područje je vrlo bogato plavim i royal plavim diskusima. Od Coari područja počinju zelene (crveno točkaste), vrste, njih sam pronašao u Japurá području, Tefé (jezero i rijeka); Jutaí i Amaturá, i Japurá područje; u području jezera Amanã pronašao sam plave i zelene diskuse, itd.
Na kojem području ste pronašli najviše različitih varijacija Diskusa?
Najviše vrsta pronašao sam u Nhamundá regiji, ribe koje danas zovemo Snake Skin, Blue, Royal Blue, Rose, Brown i sve između.
[sz-youtube url=”http://www.youtube.com/watch?v=pbEY2PaMhMA” /]
Što možete savjetovati onima koji žele imati Diskuse u svom akvariju, ali se boje jer su čuli/čitali da su Diskusi jako teški za držanje?
Diskus je laka riba za držanje i uzgajanje, ukoliko se pritom slijede određena pravila ne možemo pogriješiti. Problem je u tome što ljudi (naročito u današnje vrijeme) vjerujuju da mogu sve informacije pronaći na Internetu, što nije dobro, jer svi pišu svašta, a iz tog razloga je sve prepuno pogrešnih informacija od ljudi koji su tek počeli i nemaju iskustva a misle da sve znaju. Upravo radi tih dezinformacija ljudi gube milijune diskusa širom svijeta. Meni je trebao cijeli život da napišem svoje knjige, sa praktičnim iskustvom od pet desetljeća, držanja milijuna Diskusa (preko 30 godina sam imao i slao 30000 diskusa mjesečno u 86 zemalja širom svijeta). Napisao sam svoju Vol. 2 „Blecher’s Discus“ knjigu (sadržana je cijela povijest uzgoja iz 50 zemalja od samih početaka, intervjuirano je preko 700 uzgajivača) i u njoj sažeo na sedam stranica sa fotografijama (knjiga ima 672 stranice i 4000 fotografija) sve informacije i preporuke kako nabaviti, kojeg Diskusa i gdje, kako ih držati i uzgajati itd. MOGU GARANTIRATI DA ĆE SVATKO, AKO STRIKTNO SLIJEDI MOJE SAVJETE NAPISANE NA TIH SEDAM STRANICA, DRŽATI ILI UZGAJATI DISKUSE BEZ PROBLEMA. Svatko samo treba slijediti par jednostavnih pravila, koja nisu nigdje dalje zapisana, niti u jednoj knjizi, niti na Internetu, jednostavno zato što niti jedna živa, ili mrtva, osoba nema toliko iskustva s Diskusima kao ja.
Na Vašem predavanju u Zagrebu rekli ste da preporučujete pjesak kao podlogu s Diskusima? Koja je točno korist od pijeska i preporučujete li ga samo s divljim ribama i prilikom uzgoja, ili samo za divlje Diskuse?
Jednostavno, zato što su Diskusi također i Ciklidi, a većina Ciklida odrasta na pijesku, u sjevernoj, centralnoj i južnoj Americi, u Africi, Aziji i centralnoj Aziji. Oni ga vole kopati i pretrazivati, to im je u genima. Čak i onima koji su generacijama uzgajani u akvarijima. To je nešto što ih čini aktivnima, zdravima i za čim uvijek tragaju.
Neki uzgajivači na Istoku proizvode (bulldog, heart itd.) vrste Diskusa, što mislite o tome?
Mislim da mnogi znaju da sam protiv deformiranih Diskusa (i drugih riba) koji su rezultat uzgoja i/ili procesa uzgajanja koji vodi ka deformiranim (ja ih zovem obogaljenim) ribama, kao što ste rekli „Bull dog“. „Butterfly“, „Heart“, „Finlesss“ Diskusi i tako dalje. To je zločin prema životinjama i, kao po njemačkom tako i po zakonima mnogih zemalja, jako kažnjiv kriminal. Svaku tako deformiranu ribu bi trebalo eliminirati i ne držati, a naročito ne uzgajati. Ljudi NIKAD ne mogu, u svom kratkom životnom vijeku, unaprijediti prirodu. Ono za što prirodi treba da bi postigla savršenstvo kroz milijune, ili čak stotine milijuna godina razvoja, čovjek ne može postići u 50, ili 100 godina, NIKAD.
Neki od nas prate Vaš rad, na koje istraživanje ste najviše ponosni?
Vrlo teško za reći. Vrlo sam sretan s onim što radim i nadam se da mogu ljudima širom svijeta pomoći svojim radom, člancima i izdanjima (na koja jesam ponosan, jer nitko neće objaviti nešto slično – nikad, nitko ne može zarađivati novac takvim monumentalnim radom, teško da će netko istražiti ono što sam ja u posljednjih šest desetljeća i nitko nije imao život kakav sam ja, srećom, imao). Čini me ponosnim i kad vidim da cijela sela profitiraju od mojih otkrića i istraživanja radeći održive zbirke (umjesto da sijeku šume i prodaju drvo radi profita). U svijetu Diskusa pogledajte samo što sada radi Hudson Crizanto (dok „hoda“ mojim „Diskus koracima“). Napravio sam to sa ribama u preko 50 zemalja gdje ljudi danas zarađuju od mojih otkrića, naravno, i sa milijunima onih koji ih prodaju širom svijeta i sa riboljupcima kojih ih drže i uzgajaju. Dosad sam otkrio (ili ponovo otkrio) preko 6000 različitih slatkovodnih i bočatovodnih vrsta koje sam predstavio svijetu, uzgajivačima, akvaristima i zaljubljenicima u ribe, znanstvenim ustanovama, akvarijima za javnost, kao i samoj znanosti. Kao što i sami znate, neke od najpopularnijih akvarijskih riba nose moje ime.
Među akvaristima postoji velik interes za Vašim knjigama i časopisima, zašto je to tako?
Zato što nitko (NITKO) nije učinio (ILI ĆE UČINITI) nešto slično. I zato što će moja knjiga ostati i generacijama koje dolaze. Možete jednostavno otići na Amazon.com, najveću online knjižaru na planeti, i možete pronaći gotovo svaku dosad objavljenu knjigu polovnu, po malo nižoj cijenim ali NIKAD nećete pronaći bilo koju od mojih publikacija kao polovnu…
Vi ste najveći sudac za Diskuse na svijetu, molim Vas, objasnite nam što točno „tražite“ na ribi i kako joj dajete konačnu ocjenu?
Teško je sada dati odgovor na to. Možda ću u budućnosti održavati predavanja i učiti ljude kako da sude, ali takav seminar će trajati 2 dana, ili još bolje, 3. Kako da vam onda napišem odgovor ovdje?
Koji Diskus show je najveći takav događaj na svijetu?
Bilo je 1989., 1991. i 1993., Aquarama u Singapuru, za koji sam ja radio organizaciju showa i natjecanja. (Nakon toga događaj je prodan, i sve poslije toga krenulo je nizbrdo, novi organizatori nisu bili ljudi „od riba“, a još manje od Diskusa). Tada sam pomogao i u potpunosti organizirao International Discus Championships u Duisburgu, Njemačka, 1996. To je otišlo sa više od 600 Diskusa na natjecanju na manje od 300, nakon čega je organizator sve zaustavio. Poslije toga najveći bi mogao biti (ne i najbolji) Aqua Fair u Maleziji, koji se redovno održava. Možda još vrijedi nabrojati i one događaje koje organiziraju ljubitelji diskusa u Maleziji i Singapuru, poput vaše Udruge. Oni imaju 200-300 Diskusa na natjecanju, svi su porijeklom iz jugoistočne Azije a mnogi danas dolaze sa deformiranim Diskusima na natjecanje. Tako da, nema više „Najvećeg“ događaja, jednostavno zato što ih sada ima toliko puno (u 15 zemalja na godišnjem nivou, ili svake 3 do 4 godine). Možda je Shaquaria u Šangaju, gdje sam glavni sudac od početka, već šest godina, najbolji omjer kvalitete i mudrosti.
Posjetili ste Hrvatsku prošle godine, održali nekoliko predavanja i sudili ste prvo hrvatsko natjecanje u Diskusima. Kako komentirate odaziv? Što mislite o hrvatskoj Diskus sceni?
Žao mi je, ali ne znam puno o vama, osim što sam sudio prošlog listopada u Zagrebu. Bilo je lijepih riba, ali mislim da su skoro sve došle izvan Hrvatske. Želim vam i nadam se (i pomoći ću koliko mogu) da će sve skupa napredovati. Imate jednog odličnog uzgajivača, kojeg sam ovjekovječio u svojoj Volume 2 knjizi. Srećom, upoznao sam još dva, ili tri prošlog listopada u Zagrebu iz čega se može zaključiti da scena raste, iako mislim da je makedonska još jača. Ukoliko su ljudi spremni i imaju volju učiti (ne putem Interneta) ima puno potencijala, jer zaljubljenici u ribe u Hrvatskoj su fantastični i većina koje sam upoznao su mlađi ljudi.
Koji je Vaš omiljeni Diskus i zašto?
Bilo koji divlji Diskus, zapravo, bilo koja prirodna riba mi je omiljena, jer svaka ima nekakvu posebnost, samo je treba pažljivo promotriti.
Pored ovih pitanja, imate li još nešto za dodati, što mislite da je važno za ljude koji drže, ili uzgajaju Diskuse?
THINK FISH! Razmišljajte kao riba.
Na kraju ovog intervjua, biste li nam učinili tu čast da postanete počasni član naše Udruge, član broj 1?
Vrlo sam počašćen, hvala lijepo i završit ću ovim riječima:
Ovaj hobi nije samo najljepši, nego i najedukativniji hobi koji imamo i za koji znamo, i ako sve učinimo biotopski korektno, od njega možemo imati puno više zabave, relaksacije i spokoja – i naučiti – nego od bilo kojeg TV prijemnika.
Intervju vodili: Mario Bogdan i Držislav Krasić
Obradili i uredili: Igor Grginov i Držislav Krasić
Izvor fotografija: Facebook